|
Kreševska
tradicija potkivanja jaja
Nitko
pouzdano ne zna otkad u Kreševu živi tradicija potkivanja
jaja, ali se pouzdano zna da se ni jedan kovač nije mogao oženiti
ako nije znao potkovati jaje, jer je to bilo veliko umijeće.
Kreševo je vjerojatno jedini grad ne samo
u BiH, već i šire, u kojemu tradicija potkivanja jaja još
živi. Od davnina su se kovači pored svojeg redovnog posla
bavili potkivanjem jaja iskazujući tako svoje umijeće
zanata. Tradicija ovog posla seže još u srednji vijek od
dolaska Sasa na ove prostore. U Kreševu je nekad skoro
svaka kuća nekad imala svoju kovačnicu, naravno priručnu
i primitivnu, ali je to bio jedini način da se radi, živi
i preživi. Iz te velike potrebe za dokazivanjem kovača i
njihova umijeća rodila se i ideja da se potkivaju jaja.
Prema riječima starog Kreševskog kovača
i jednog od rijetkih ljudi koji još znaju potkovati jaje,
Vinka Karlovića, jaje je oduvijek bilo simbol života,
novog preporoda, simbol rađanja novog života, a potkovica
je simbol sreće. I kao što vidite u toj simbolici ima onog
čemu čovjek stalno teži, a to je život u sreći, miru i
blagostanju.
Stoga se ne treba čuditi što se mladići
sa kovačkim zanimanjem nisu mogli oženiti ako nisu znali
potkovati jaje. Ako mladić ne zna potkovati jaje to znači
da nije dobar majstor, ako nije dobar majstor neće moći
uzdržavati svoju obitelj.
Još jedan, možda u našim krajevima, pa
i šire, poznatiji "potkivač" jaja je Franjo Ivičević
koji je tu svoju vještinu pretvorio u unosan posao. Njegova
potkovana jaja danas se nalaze na svakom kraju Bosne i
Hercegovine pa čak i Evrope. Franjo svoja jaja ne ukrašava
samo sa potkovicama već i sa grbovima nogometnih klubova
kao i obilježjima naroda. Franjo je svoje umijeće podigao
na jedan viši nivo te usavršio proces proizvodnje i dnevno
može potkovati i do nekoliko desetaka jaja ovisno o količini
i vrsti narudžbe. U 20 godina koliko se bavi ovim poslom
potkovao je čak 15.000 jaja. Popularnosti ovog zanata
uvelike su zaslužni i pisani mediji, kako domaći tako i
inozemni, koji su u više navrata radili reportaže o ovoj
umjetnosti i o ovom vrijednom majstoru.
|
