Područja u kojima se eksploatiralo srebro, olovo, bakar, željezo i druge rude, uz razvoj rudarstva i stalni tehnološki napredak, doživljavaju i trgovački procvat. To je razlog da u grad Kreševo dolaze bosanski velikaši i dubrovačka gospoda, a tu povremeno stoluje i bosanski kralj sa svojom svitom. Tako je 3. rujna 1444.godine Stjepan Tomaš svojim kraljevskim pečatom potvrdio Dubrovčanima odgovarajuće povlastice izdavši povelju u kojoj Kreševo naziva 'slavnim gradom'.
Ostatke 'slavnog grada Kreševa' Kreševljaci i danas nazivaju jednostavno – Grad. Drugi naziv Grada je Bedem, zbog obrambenog nasipa koji se prostire vrhom brda na kojem je smještena utvrda. Od kraljevskog grada danas su ostale samo ruševine, no, skupina zaljubljenika u starine već je pokrenula inicijativu za njegovu obnovu, usmjerenu, uz ostalo, i u obogaćivanje turističke ponude. S obzirom na to da se ništa ne poduzima bez konzultacija s arheolozima i drugim stručnim osobama, sigurno je kako je izabran pravi put.
Povjerenstvo za nacionalne spomenike proglasilo je ostatke srednjovjekovnog grada Kreševa spomenikom kulture BiH.
Spomen-kapela kraljici Katarini U blizini ostataka srednjovjekovnog grada, godine 1996. izgrađena je kapela u spomen na posljednju bosansku kraljicu Katarinu Kosača, koja je, smatraju povjesničari, povremeno boravila i u kreševskoj utvrdi, a život je završila u progonstvu. Pokopana je u Rimu u franjevačkoj crkvi Ara Coeli 1478.godine.
PREUZETO IZ TURISTIČKO GOSPODARSKOG VODIČA KREŠEVO



![]()





![]()





REDAKCIJA KRESEVO.INFO
+387 (0) 63 420 669
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.