Oberska pećina nalazi se iznad sela Vranci, koje je 2 km. udaljeno od općinskog središta Kreševa. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica, koji se odlikuje vanredno impresivnim kaskadama i manjim vodopadima.Ulaz u pećinu nalazi se 740 metara nadmorske visine a glavni ulaz se pruža prema istoku i sjeveroistoku. 

Planinarski dom na Lopati nalazi se na sjeveroistočnim padinama planine Bitovnje, na istoimenom proplanku okruženom mješovitom listopadno-crnogoričnom šumom. Građen je u periodu od 1959. do 1963. godine vlastitim sredstvima društva i uz pomoć Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine.

 Ako je vrijeme utemeljenja kreševskog samostana nepoznato, zna se da je postojao već u doba bosanskog srednjovjekovlja, a najvjerojatnije je prvotno podignut već koncem XIV. stoljeća. Već tada je, kao i drugdje, uz samostan postojala i crkva izgrađena u gotičkom stilu, a uz nju je, vjerojatno već u 15. stoljeću, i kamena kapela Sv. Marije.

Zavičajna udruga Kreševski citrin zajedno sa planinarskim društvom Bitovinja- Kreševo organizira ovaj jedinstveni sajam na prostorima Bosne i Hercegovine. Oko 50 izlagača iz BiH, Slovenije, Hrvatske,Srbije, Češke i Austrije svake godine izlaže svoje minerale, stijene i fosile koje plijene svojom raznolikošću boja, oblika, veličina i predstavljaju iznanađenje za sve posjetitelje.

U PRIPREMI

.

Planinarski dom na Lopati nalazi se na sjeveroistočnim padinama planine Bitovnje, na istoimenom proplanku okruženom mješovitom listopadno-crnogoričnom šumom. Građen je u periodu od 1959. do 1963. godine vlastitim sredstvima društva i uz pomoć Planinarskog saveza Bosne i Hercegovine.

 Knjižnica je potpuno izgorjela 1765. godine, ali je vremenom obnovljena. U samostanskom ljetopisu zabilježeno je kako je fra Mato Bogdanović 1767. godine iz Italije donio mnoge knjige vezane za medicinu, prirodoslovlje i  povijest. Osim planske nabave knjiga s ciljem obnove knjižnice, njen fond je rastao tako što su kreševski franjevci nakon smrti ostavljali svoje knjige.

Ideja da se planinski niz, koji počinje od Bitovnje na jugoistoku pa se neprekinut nastavlja preko Zeca i Pogorelice na sjeverozapadu, poveže jednim parkiranim planinarskim putem datira još u 30-te godine prošlog stoljeća.

Bitovnja je planina u Bosni i Hercegovini, 10 km sjeverno od Konjica. Prema istoku se nastavlja na Ivan-planinu, a prema sjeverozapadu i zapadu na Pogorelicu i Zec-planinu. Ona je hidrografsko razvođe izmegu crnomorskog i jadranskog slijeva. Na njoj je izvorište rijeke Željeznice i Crne rijeke koje pripadaju slijevu Bosne (crnomorski slijev) te Trešanica i Kraljušćice, pritoka Neretva odnosno Jablaničkog jezera (jadranski slijev).