NOVI SPOMENIK FRA GRGI MARTIĆU U CENTRU KREŠEVA 2.3.2008.

U centru Kreševa trebao bi za mjesec-dva „niknuti“ spomenik koji će, bez sumnje, nalaziti svoje mjesto na fotografijama čaršije u mnogim narednim desetljećima!...

Radi se o spomeniku fra Grgi Martiću, radu akademskog kipara Ivana Kožarića, jednog od najvećih hrvatskih kipara. Spomenik će biti visok 2,10 metara i dominirat će budućim trgom, a njegovu će izradu pomoći grad Zagreb sa 30.000 kuna, te kreševski privatni poduzetnik i mecena kulture Svjetlan Stanić, osnivač Književne zaklade koja nosi fra Grgino ime, sa 27.500 kuna. Izrada spomenika stajat će ukupno 85.000 kuna, a posao lijevanja, cizeliranja i patiniranja skulpture obavit će Zadruga likovnih umjetnika Hrvatske (LIKUM).

Za podizanje spomenika velike zasluge, uz općinsku administraciju, te sve prethodno navedene, ima i Božo Mišura, političar iz Rame, kao i Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za kulturu grada Zagreba. Podizanju spomenika doprinijet će i sam akademik Kožarić, koji se odrekao autorskog honorara u iznosu od 5.000 eura.

Ivan Kožarić rođen je 10. lipnja 1921. godine u Petrinji. Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943., a diplomira četiri godine kasnije. Godine 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića, a izlagati počinje 1953. godine.

Godine 1959./60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda „Moša Pijade“. To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacquesa Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom Maguy čiji vlasnik otkupljuje više njegovih radova. Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti da ostane u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb, odlučivši karijeru nastaviti u domovini.

Početkom šesdesetih Kožarić je član Gorgone, skupine koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti. Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su primjerice Biennale u Veneciji (1976) i Biennale u Sao Paolu (1979). Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu.

Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture (Michel Seuphor: La sculpture de ce siecle; Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, izdanje Fernand Hazan, 1970.).

Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima medu kojima i one najpoznatije, spomenik A. G. Matošu i Pnzemljeno sunce u Zagrebu. Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Posljednju, Nagradu 'Vladimir Nazor' za životno djelo, dobio je 1997. godine. Iste godine postao je i redovni član Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti. Dosad je izlagao na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložbi, u zemlji i inozemstvu.

© Kreševo SIK sva prava pridržana